Ljudi i događaji

IQ x 2

Vjerujem da je veoma mali broj osoba koje nisu makar jednom u životu pokušale saznati vlastiti kvocijent inteligencije, rješavajući one famozne IQ testove. S vremena na vrijeme me zaintrigira postajem li s godinama pametnija ili  gluplja. I fino krenem, ali kada dođem na dio s geometrijskim oblicima nastane blokada. I panika. Očaj zbog spoznaje da moj konačan rezultat pokazuje da sam zapravo glupa osoba! Sreća po mene pa se zaključilo da ne postoji samo jedan način da neko može biti „pametan“, već da svako od nas ima niz različitih sposobnosti koje se mogu svrstati u različite oblasti. Prema tome, postoji čak 9 vrsta inteligencije: lingvistička, muzička, logičko-matematička, prostorna inteligencija, tjelesno-kinestetička, interpersonalna, intrapersonalna, prirodnjačka i spiritualistička inteligencija.

Ova teorija o višestrukoj inteligenciji govori da je svako pametan i sposoban za više vrsta aktivnosti ili posla. Znači, ne postoje glupi ljudi. No, što bi bilo kada bismo imali mogućnost udvostručiti inteligenciju?

„Uz viši IQ, doživljaj svijeta za većinu ljudi bio bi zanimljiviji. Mogli bi više uživati u čitanju, dublje cijeniti neke stvari i imati bolji uvid u život“ tvrdnja je Earl Hunta, profesora  psihologije na Sveučilištu u Washingtonu.

Prema Huntu, postoje neke indicije da bi ljudi, kada bi bili pametniji, manje vjerovali u Boga. „Stvari možemo shvaćati razumom ili ih prihvaćati na temelju vjere. Kada bi svi postali dobri mislioci to bi se očitovalo u malom povećanju udjela ljudi koji bi preferirali razum više od tumačenja životnih pojava utemeljenih na vjeri“.

Viši IQ također bi nam omogućio da ostvarimo karijere koje nas najviše zanimaju, a ne isključivo one za koje smo mentalno sposobni. Mogli bismo savladati nove jezike u nekoliko tjedana i postati znanstvenici ili neurokirurzi. Inteligentniji ljudi također bi bili zdraviji i dugovječniji jer bi bolje shvaćali kako ostvariti ove ciljeve.

„ Čak i kada bi svi imali IQ 200, udio različitih osobnosti ostao bi isti kakav je sada, a budući da je ona čimbenik koji odlučuje koliko će društvo biti dobro, s višom inteligencijom ne bismo nužno imali i bolje društvo“. Broj sitnih krađa vjerojatno bi pao, međutim povećao bi se i postao još sofisticiraniji kriminal na menadžerskoj razini primjerice među bankarima i u farmaceutskoj industriji. U ratu vlasti s kriminalcima obje bi strane napredovale, a koja bi pobijedila teško je predvidjeti.

Unatoč ovim problemima, funkcionalniji mozgovi vjerojatno bi omogućili razvoj novih tehnologija kojima bi se riješili neki ozbiljni suvremeni problemi poput nedostatka energije i vode. Takva rješenja bi pak automatski smanjila konfliktne situacije mada bi ljudi ostali jednako zločesti kao i uvijek do sada, ali to je već neka druga tema.

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s